Šta razlikuje zavisnika od osobe koja to nije?

Da li sam zavisnik je često pitanje koje sebi postavljaju ljudi koji imaju problem sa drogom, alkoholom ili kockom. Šta razlikuje zavisnika od osobe koja to nije?

1. POVEĆANJE TOLERANCIJE

Osoba može da podnese veću količinu supstance. Telo se adaptiralo na ranije doze supstance, i u cilju postizanja ranijeg efekta uzimaju se veće količine ili učestalije ranije količine (smanjuje se period između uzimanja).

2. PSIHIČKA ZAVISNOST

Želja i potrebe osobe za efektima supstance, koji se doživljavaju kao prijatni i donose zadovoljstvo. „Oslanjanje“ na supstancu u rešavanju neprijatnih osećaja.

3. GUBITAK KONTROLE

Osoba nema kontrolu nad supstancom. Ne može zaustaviti uzimanje dok ne dodje do svoje „doze“. Trajan fenomen, za ceo život. Dešavaju se biohemijske promene u mozgu, koje nemaju mogućnost vraćanja na početni nivo.

4. FIZIČKA ZAVISNOST

Adaptacija tela na supstancu, bez koje sada telo ne može da funkcioniše. Postaje sastavni deo rada organizma.

5. APSTINENCIJALNI SINDROM

Neprijatni psihički i telesni doživljaji koji se pojavljuju kada se prekine uzimanje supstance ili smanji se doza.

da li sam zavisnik grafikon

Negiranje problema pogoršava bolest!

NEGIRANJE

Osobe koje uzimaju droge ili alkohol reaguju na krize i probleme na različite načine. Neki misle da to nije problem jer mogu da prekinu ili misle da „uspešno drže stvari pod kontrolom“. Neki priznaju da je problem nastao, ali za to ne „optužuju“ drogu ili alkohol. U svakom slučaju, pojavljuje se neka forma nepriznavanja istine ili zamagljivanja uzroka, što suštinski znači negiranje problema. Tako uspostavljeni obrazac negiranja omogućuje nastavljanje i problemi neizbežno i dalje stižu.

MINIMIZIRANJE

Problem se umanjuje, ne prihvata se u onom obliku u kom postoji (umanjuju se količine, razmera problema…)

RACIONALIZACIJA

Racionalizacija je strategija pravdanja zabranjenih postupaka. Zavisnik opravdava svoje uzimanje droge kroz razne primere iz svakodnevnog života (nerazumevanje porodice, svađe, sukobi).

PROJEKCIJA

Drugačije tumačenje realnih događaja sa ciljem opravdanja svog ponašanja. Npr. Nije problem što „ponekad“ dolazi kući pijan već je problem što supruga ne zna da se ponaša i izaziva svađu.

SOCIJALNA KOMPARACIJA

Poređenje svog problema sa problemom drugih koji su „teži“. Sve u cilju opravdavanja i umanjivanja svog problema.

negiranje problema sa zavišnošću

Zablude o psihoaktivnim supstancama

  1. Moguće je periodično drogiranje
  2. Uzeću samo još jednom drogu
  3. Ja mogu da kontrolišem uzimanje droge, jer pravim pauze
  4. Zavisnici su beskućnici
  5. Zavisnici su oni koji su stalno pijani ili „nadrogirani“ ili se stalno kockaju
  6. Zavisnicima se događaju grozni problemi kada prekinu sa uzimanjem
  7. Narkomani su samo oni koji uzimaju „teške droge“
  8. Narkomani su samo oni koji uzimaju drogu intravenski
  9. Većina zavisnika je bez posla
  10. Marihuana nije droga
  11. Droge rešavaju psihičke probleme

Poslednje sa našeg bloga

Da li buprenorfin stvara zavisnost?

30/01/2024 U poređenju sa drugim opioidima, buprenorfin ima manji adiktivni potencijal. Zato se i koristi za lečenje bolesti zavisnosti kroz

Koliko je opasan Sanval?

Sanval lek je medikament koji se obično prepisuje za nesanicu umesto benzodiazepina. U početku se promovisao kao bezbednija alternativa benzodiazepinima, međutim Sanval iskustva su pokazala da je realnost malo drugačija.

Da li Elicea (escitalopram) stvara zavisnost?

Aktivna supstanca escitalopram je na tržištu poznata kao Elicea lek, a ovaj medikament se poslednjih godina koristi za tretiranje anksioznih i depresivnih stanja. Ipak, pošto sadrži aktivne supstance, uzimanje ovog leka može dovesti i do zavisnosti.