razmak dr vorobjev

Marihuana je droga koja izaziva mnoge štetne posledice po zdravstvene, psihološke i socijalne aspekte čovekovog života. Iako ne stvara fizičku zavisnost, i nakon pauze od uzimanja, čovek obično ne oseća fizičku krizu, neophodno je lečiti psihološku zavisnost od marihuane.

Imajući u vidu efekte marihuane na celo telo, ne možemo je klasifikovati kao laku drogu, jer su sve droge teške. Mnogi zavisnici od heroina koji su se lečili u bolnicama za odvikavanje počeli su sa marihuanom. Mladi ljudi mogu da počnu da konzumiraju marihuanu vrlo rano, u tinejdžerskim godinama, u društvu. Gotovo 55% ljudi starijih od 18 godina počelo je da koristi marihuanu pre 17. godine. Zloupotrebljavaju je puše ili uzimaju sa hranom (‘edibles).

Upravo takav stav da psihostimulansi nisu velika stvar dovodi do eksperimentisanja i razvoja zavisnosti od droga. Zavisnike je najteže lečiti na početku, jer u to vreme ne veruju da imaju problem, i na kraju kada je izazov eliminisati posledice zavisnosti.

U ovom članku ćemo razmotriti pitanja poput onih kako se definiše zavisnost od marihuane, kako je prepoznati, efekte koje ona može imati na zavisnika i kako se leči.

Marihuana smotana u papir za pušenje za zloupotrebu od strane zavisnika od kanabisa.

Efekti konzumacije kanabinoida

Postoji niz mentalnih efekata koje kanabinoidi mogu ispoljiti kada se konzumiraju, kao što su:

  • Opuštenost (mada se može javiti osećaj anksioznosti kao kontraefekat)
  • Euforično raspoloženje
  • Prekomerno smejanje
  • Loša koncentracija
  • Poremećen proces razmišljanja i „navala misli“
  • Halucinacije i iluzije
  • Poremećaji pamćenja
  • Poremećaji u govoru i pričljivost
  • Smanjena sposobnost predviđanja događaja
  • Vrtoglavica
  • Derealizacija
  • Depersonalizacija.

Somatski efekti uključuju proširene zenice, crvene beonjače, suva usta i grlo i izmenjene složene motoričke funkcije, a kod većih doza poremećenu koordinaciju pokreta. Dugotrajna upotreba marihuane izaziva brojne hronične poremećaje u telu. Neki od njih su apatično raspoloženje i stalna pospanost, loša radna memorija, poremećaj apstraktnog razmišljanja, depresija i anksioznost, napadi panike, emocionalna labilnost i razdražljivost. Smanjuje se intelektualna sposobnost i dolazi do promene ličnosti.

Često se javljaju glavobolje, poremećaji koordinacije, usporene reakcije i izmenjena percepcija prostora i boja.

Brojni su i respiratorni problemi, poput suvog i neproduktivnog kašlja, faringitisa, promene boje oralne sluznice i otoka nepca i frenuluma. Nos je stalno zapušen, a ako korisnik boluje od astme, stanje se pogoršava. Česte su i infekcije respiratornog trakta. Takođe se mogu razviti bronhitis i rak pluća.

U reproduktivnom smislu, smanjuje se libido i teško se postiže zadovoljstvo. Mogu se javiti problemi sa potencijom, poremećaji menstrualnog ciklusa, problem sa trudnoćom i neplodnost.

Društvene posledice uzimanja marihuane su izolacija ili loše društvo, gubitak ambicija i planova i prekid bavljenja hobijima i uobičajenim aktivnostima.

Šta je zavisnost od marihuane?

Ljudi koji prečesto koriste marihuanu rizikuju da razviju ono što je poznato kao poremećaj upotrebe kanabisa, što je još jedan naziv za zavisnost od marihuane. Javlja se kada pojedinac nastavlja da koristi marihuanu uprkos jasnim znacima problematičnog zdravlja ili svakodnevnog života.

Kaže se da se zavisnost javlja zato što zavisnici dugi period koriste drogu i neprestano povećavaju dozu koju uzimaju. Genetski faktori takođe mogu igrati ulogu u tome koliko je pojedinac sklon razvoju zavisnosti od marihuane.

Jedno istraživanje pokazalo je da je skoro 30% anketiranih korisnika marihuane te godine pokazalo znake poremećaja upotrebe kanabisa. Budući da je skoro 10% odraslih u Sjedinjenim Državama te iste godine koristilo kanabis, to pokazuje koliki problem zavisnost od marihuane može biti.

Zavisnik od kanabisa mota marihuanu da bi je pušio i zloupotrebljavao.

Znaci i simptomi zavisnosti od kanabisa

Zavisnost od marihuane više karakteriše psihološka zavisnost nego fizička. Međutim, čini se da ipak postoji neka vrsta fizičke zavisnosti. Zavisnost od kanabisa je klinički indikovana prisustvom dva ili više od sledećih simptoma tokom 12 meseci:

  1. Upotreba više marihuane nego što je prvobitno zamišljeno.
  2. Poteškoće sa kontrolisanjem količine kanabisa koja se koristi.
  3. Dosta raspoloživog vremena se koristi na konzumiranje marihuane; zanemaruju se druge aktivnosti.
  4. Česta žudnja za marihuanom.
  5. Opadanje performansi na radnom mestu, u školi, u društvu ili u porodici kod kuće, što je posledica upotrebe marihuane.
  6. Nastavljena upotreba kanabisa uprkos gore pomenutim efektima na društveni život ili odnose.
  7. Nastavljena upotreba kanabisa uprkos utvrđenim efektima na fizičko i psihološko stanje.
  8. Korišćenje kanabisa u socijalno neprihvatljivim ili rizičnim situacijama, na primer, tokom nastave ili na poslu.
  9. Potreba za većim dozama kanabisa da bi se postigli isti efekti koji su ranije bili dostižni nižim dozama (tolerancija).
  10. Simptomi apstinencijalne krize nakon prestanka upotrebe marihuane.

Saznajte kako da dobijete pomoć u borbi protiv zavisnosti od marihuane >>>

Efekti zavisnosti od kanabisa

Baš kao što proizvodi prvenstveno psihološku zavisnost, tako su i kratkoročni i dugoročni efekti zavisnosti od kanabisa uglavnom usmereni na mozak. Ovo osporava uverenje mnogih ljudi da je marihuana bezbedna droga. To nije tačno i značajna šteta se može uzrokovati zloupotrebom i zavisnošću od ove droge.

Tetrahidrokanabinol je jedan od glavnih kanabinoida koji je izolovan iz marihuane. On je glavna supstanca odgovorna za delovanje droge, posebno za psihoaktivnu komponentu. Ulazi u mozak kroz krv, bilo da se puši ili jede. Hemikalija aktivira receptore u mozgu zbog svoje strukturne sličnosti sa prirodnim hemikalijama koje deluju na te receptore. Ova aktivacija je ono što proizvodi njene efekte.

Kratkoročni efekti zavisnosti od kanabisa

Brojni su načini na koje kanabis deluje kratkoročno, a uključuju sledeće psihološke i fizičke efekte:

  • Halucinacije
  • Zablude
  • Oštećena memorija
  • Oštećena kognicija
  • Promene raspoloženja
  • Izmenjena percepcija o vremenu
  • Izmenjena čulna percepcija (na primer, zvuci i boje mogu biti pojačani)
  • Psihoza (posebno sa velikim dozama)
  • Paranoja
  • Panika
  • Uvećan puls
  • Oštećena koordinacija i kretanje mišića
  • Mučnina i povraćanje

Dugoročni efekti zavisnosti od kanabisa

Glavni dugoročni efekti zavisnosti od kanabisa nastaju usled hroničnog dejstva na mozak. Ovi efekti mogu biti nepovratni. Obuhvataju sledeće:

  • Smanjenje koeficijenta inteligencije, u proseku za 8 IQ poena
  • Umanjena sposobnost u radu sa složenim zadacima
  • Zavisnost od više nedozvoljenih supstanci (deluje kao put ka drugim drogama)
  • Hronična psihoza
  • Razvoj šizofrenije
  • Depersonalizacija
  • Nedostatak koncentracije
  • Oštećenje memorije
  • Depresija
  • Anksioznost
  • Suicidalno ponašanje

Lečenje zavisnosti od marihuane

Mnogi zavisnici mogu doći do tačke kada shvate kako njihova zavisnost od kanabisa utiče na njihov život i želeće da odluče da prestanu. Srećom, ovo je u potpunosti moguće. Lečenje se može dobiti u profesionalnom centru za lečenje zavisnosti.

Primarni ciljevi lečenja

  • Uklanjanje psiholoških posledica koje proizilaze iz konzumiranja marihuane, pre svega paranoje, suludih ideja, amotivacionog sindroma, depresije, poremećaja razmišljanja, pamćenja i pažnje.
  • Eliminisanje želje za marihuanom.
  • Stvaranje novog načina života, promena životnih navika, promena kruga prijatelja, izbegavanje alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, bavljenje sportom i drugim zdravim aktivnostima, pronalaženje posla i uspostavljanje normalnog bioritma.
Zavisnik od marihuane puši kanabis da bi zadovoljio svoju žudnju.

Faze lečenja od zavisnosti od marihuane

Lečenje zavisnosti od kanabinoida obuhvata farmakoterapiju, Neuro-Jet terapiju, informacionu terapiju i psihoterapiju, a prva i osnovna faza je dijagnostika.

Dijagnostika – Tokom ove faze procenjuje se fizičko i mentalno stanje pacijenta. Obuhvata opštu analizu krvi, biohemijsko ispitivanje krvi, testove urina, testove na hepatitis B i C, HIV infekciju, EKG i pregled interniste. Takođe uključuje psihodiagnostičke testove (psihološki testovi koji se koriste za određivanje stepena zavisnosti, posledice upotrebe supstanci na mentalno zdravlje, za otkrivanje znakova psiholoških poremećaja, prisustva depresije, stepena motivacije za lečenjem) za procenu psihološkog stanja pacijenta. Po potrebi se sprovode dodatni medicinski testovi.

Farmakoterapija – Neophodno je napraviti dobru kombinaciju preparata koji će pomoći pacijentu da povrati kontrolu nad svojim telom, mislima i osećanjima. Farmakoterapija pomaže u obnavljanju zdravlja i poboljšanju blagostanja, uklanja strahove, sumnje, nesigurnost i nerealne ideje. Tek kada pacijent ponovo može da prihvati, analizira i proceni događaje i situacije, može da pređe u sledeću fazu lečenja od zavisnosti od marihuane. Roditelji često pribegavaju pretnjama ili nagovaranjima kako bi primorali dete da prestane da uzima supstancu. Međutim, takvi razgovori nemaju efekta jer marihuana dovodi do poremećaja u percepciji, pamćenju i razmišljanju.

N.E.T. (Neuro Jet terapija) – Omogućava stabilizaciju sistema endorfina i neurotransmitera. Ova metoda je vrlo primenljiva i obećavajuća i koristi se u zemljama poput Švajcarske, Velike Britanije i Rusije. Omogućava stimulaciju moždanih struktura pomoću kojih se luče prirodni hormoni sreće. Ovi procesi su poremećeni kada osoba redovno konzumira drogu, i to je povezano sa osećajima tuge, apatije i depresije. Neuro Jet terapija vraća ravnotežu neurotransmitera, čime dovodi do normalizacije raspoloženja, uklanja nervozu i smanjuje želju za drogom.

Lečenje psihološke zavisnosti – Korišćenje averzivne terapije, farmakohipnoze, psihoterapije i terapije ibogainom kako je prepisao lekar.

Psihoterapija – mogu se koristiti individualna, porodična i grupna psihoterapija, telesna psihoterapija, meditacija, autogeni trening, obuka za razvoj komunikacionih veština, opuštanje, umetnička terapija, transakciona analiza, porodična terapija, individualno i grupno obrazovanje. Suština psihoterapije je ponovno uspostavljanje dobre komunikacije i odnosa sa važnim ljudima, porodicom i prijateljima, ali pre svega sa sobom. Za svaki sledeći mesec pravi se plan aktivnosti, a pacijent polako uči kako da deluje u provokativnim situacijama i kako da spreči recidiv. Slobodno vreme treba posvetiti sportu, rekreaciji, šetnjama i drugim prijatnim i zdravim aktivnostima.

Fizioterapija obuhvata fizičku, medicinsku ili dubinsku masažu tkiva, a ove masaže opuštaju i umiruju telo. Kada je osoba u fazi apstinencijalne krize, nivo dopamina se spušta, a masaža stimuliše normalnu proizvodnju dopamina jer ubrzava cirkulaciju krvi i limfe, a samim tim poboljšava proces uklanjanja toksina iz tela.

Faza ambulantnog lečenja odvija se nakon izlaska iz bolnice, a pacijent se redovno prati svakog meseca tokom narednih godinu dana. Pri otpustu, pacijent dobija detaljne savete i uputstva kako da održi i poboljša postignuto stanje. Međutim, neophodno je da održava kontakt sa bolnicom da bi dobio neophodne savete i pomoć u slučaju da se jave problemi. Za pacijente iz inostranstva postoji mogućnost da se jave lekaru telefonom, Skype-om i i-mejlom. Podrška u lečenju koju pružaju bliski ljudi i članovi porodice takođe u velikoj meri povećava šanse za uspešno izlečenje.

Mnogi marihuanu vide kao zabavnu rekreativnu drogu koja ne može da naškodi. Mnogi ljudi veruju da je korisna za zdravlje, čak i u slučajevima zloupotrebe. To nije tačno, a zavisnost od kanabisa može imati ozbiljne posledice na život zavisnika. Nikada nije kasno da se preduzmu pravi koraci ka ostavljanju zavisnosti u prošlosti i započne rehabilitacija.

Zakažite besplatnu onlajn konsultaciju sa specijalistom kako biste saznali kako da počnete lečenje zavisnosti od marihuane >>>

Često postavljana pitanja o zavisnosti od marihuane

Kakav je zakonski status marihuane u različitim zemljama?

Prema saveznom zakonu, kanabis je protivzakonit u Sjedinjenim Državama, ali brojne države imaju oprečne politike. 15 država legalizovalo je upotrebu u rekreativne svrhe, a drugih 16 država je dekriminalizovalo.

Širom sveta, nekoliko zemalja je legalizovalo upotrebu marihuane u rekreativne svrhe, dok je nekoliko drugih dekriminalizovalo. Marihuana je legalna u Kanadi, Džordžiji, Južnoj Africi, Urugvaju, Australijskoj prestoničkoj teritoriji. Nacije koje su dekriminalizovale upotrebu marihuane u rekreativne svrhe uključuju Argentinu, Australiju, Belgiju, Kolumbiju, Italiju, Jamajku, Meksiko, Holandiju, Portugal, Španiju, Švajcarsku.

Politika mnogih država u vezi sa marihuanom izaziva neozbiljan stav prema problemu zavisnosti od ove supstance.

Koja je razlika između žvakanja i pušenja kanabisa

Marihuana koja se puši deluje brže od marihuane koja se unosi sa hranom, ali dolazi i sa specifičnim neželjenim efektima povezanim sa stalnim udisanjem dima. Marihuana koja se puši može dovesti do dugotrajnih respiratornih problema.

Kako da dođem do klinike i da li su obezbeđeni ostali sadržaji?

Ako Vam je potrebno, nudimo prevoz od aerodroma ili stanice do bolnice i nazad. Pomažemo pacijentima iz inostranstva da dobiju vizu ako im je potrebna, a ako dođu u pratnji, pratnja takođe može da ostane u bolnici.

Stručno osoblje dostupno je pacijentima 24 sata dnevno i sedam dana u nedelji. Lekari klinike su sertifikovani anesteziolozi, psihijatri i psiholozi sa 10 do 25 godina iskustva. Bezbednost i sigurnost pacijenata su nam prioriteti, tako da je ustanova pod video nadzorom, a imamo i obezbeđenje.

Objavljeno 30/10/2023
Tim Dr Vorobjev Klinike

Podelite ovaj članak:

Poslednje sa našeg bloga

Da li buprenorfin stvara zavisnost?

30/01/2024 U poređenju sa drugim opioidima, buprenorfin ima manji adiktivni potencijal. Zato se i koristi za lečenje bolesti zavisnosti kroz

Koliko je opasan Sanval?

Sanval lek je medikament koji se obično prepisuje za nesanicu umesto benzodiazepina. U početku se promovisao kao bezbednija alternativa benzodiazepinima, međutim Sanval iskustva su pokazala da je realnost malo drugačija.

Da li Elicea (escitalopram) stvara zavisnost?

Aktivna supstanca escitalopram je na tržištu poznata kao Elicea lek, a ovaj medikament se poslednjih godina koristi za tretiranje anksioznih i depresivnih stanja. Ipak, pošto sadrži aktivne supstance, uzimanje ovog leka može dovesti i do zavisnosti.